PRIJATELJUJEM S BOGOM KROZ 

MOLITVU LITURGIJA, KRUNICA, 

MEDITACIJA, PSALMI…

 

 

     Član Euharistijskog pokreta drži u visokoj cijeni molitvu. Osim što njeguje molitveni život, on nastoji steći i što više teoretskih spoznaja o molitvi. Ovdje donosimo osnovne pojmove o molitvi i naputke gdje se o toj temi može naći daljnje informacije i nastaviti produbljivati svoje znanje i molitvenu praksu.  

 

 

 

      Što je molitva? Možemo je nazvati i definirati na razne načine. No za člana MEP-a ona je prijateljski razgovor s Bogom, saobraćanje s njime mislima i riječima, boravak u njegovoj blizini i nazočnosti; molitva znači već sada se uživljavati u ono stanje kojemu idemo u susret kad ćemo biti potpuno uronjeni u Boga. Već sada “u Bogu živimo, mičemo se i jesmo” premda često toga nismo svjesni. Nebeska zaštitnica našega pokreta  sv. Mala Terezija ovako je definirala molitvu: "Za mene je molitva zanos srca, jednostavan pogled bačen prema nebu, usklik zahvalnosti i ljubavi u kušnji i u radosti." 

 

  Razni načini molitve.  Postoje razni načini molitve: usmena, mislena, adoracija, meditacija, kontemplacija itd. Kad kažemo molitva, često neki pomisle da se treba obraćati Bogu samo onda kad nam nešto treba, kad nam je teško itd. Naravno to je iskrivljena slika molitve.

     Prava molitva ima četiri karakteristike: poklon, hvala, zahvala i prošnja. Molitva je u prvom redu izraz našeg poklona i štovanja Boga. Zatim je ona izražaj naše hvale njegovoj ljubavi i dobroti, uzvišenosti i njegovim vrlinama. Ona je potom izraz naše zahvale za sve ono što primamo od njega, jer sve što imamo dobili smo od njegove očinske ruke. Potom kao četvrto molitva je također i prošnja: molimo Boga za sve ono što nam je potrebno. (Kod nekih je nažalost ova četvrta točka na prvom mjestu, jer se Bogu obraćaju samo onda kad im nešto treba!)  Dakle poklon, hvala, zahvala i prošnja jesu četiri karakteristike molitve.

 

     Najtočnije informacije o molitvi u KKC. Sigurno da ćemo najmjerodavnije i najtočnije upute i informacije o molitvi naći u KATEKIZMU KATOLIČKE CRKVE (u buduće ćemo rabiti kraticu KKC). Cijeli četvrti dio Katekizma govori o molitvi: str. 625-697 (ili brojevi 2559 do 2865). Tu nam svi biskupi svijeta (njih četiri tisuće) zajedno sa Svetim Ocem, koji su sastavili taj katekizam, najjasnije govore što je molitva i kako je treba obavljati.

     Stoga preporučamo svim članovima MEP-a da barem u jednom, (a trebalo bi i u više predavanja i susreta), obrade upravo taj dio KKC.

 

     Molitva je borba. Ova vas tvrdnja možda iznenađuje. To je naslov jednog poglavlja iz KKC, str. 663. Veoma zanimljivo. Naravno ne radi se o borbi da se borimo s Bogom, nego s nama samima; molitva zahtijeva određeni trud i napor da svladamo našu inerciju, našu tjelesnost, našu lijenost, mlakost itd. Postoji i suhoća u molitvi. I o tome kao i o drugim poteškoćama s kojima se čovjek susreće u molitvi govori KKC (str. 663-665).

     Još se jedna poteškoća znade češće čuti: da li treba moliti kad osjećamo potrebu, kad nam je ugodno ili se treba svladati i moliti i onda kad ništa ne osjećamo? Moliti treba uvijek, bez obzira na naša osjećajna stanja. Dapače treba znati ovo: veća je zasluga pred Bogom ona molitva koja se provodi u suhoći, kad nam je možda teško ili dosadno, pa se ipak svladamo da molimo, kad ustrajemo unatoč rastresenostima. Bog vidi naš trud, naš napor, i našu borbu i u tim slučajevima stičemo veću zaslugu kod Boga. Dakle na molitvu se čovjek treba prisiliti bez obzira osjećao li suhoću ili utjehu itd. Molitva je izraz ljubavi prema Bogu, a ljubav se dokazuje djelima i voljom a ne samo čuvstvenim stanjima. A kad uspijemo nadvladati poteškoće u molitvi onda tek vidimo kako je istinita ona divna izreka poznatog duhovnog pisca o. Laplace: "Cijena molitve je vrijeme!" Tj. koliko više vremena žrtvuješ za molitvu toliko ćeš od nje imati koristi, utjehe, radosti. Sveti Ignacije Loyolski rekao bi to na drugi način: "Bog se neda natkriliti u velikodušnosti." Znači, što ti više Bogu dadeš on će ti uzvratiti još više!

 

Liturgijska molitva - vrhunac molitvenog života.   Najbolji način molitve svakako je liturgijska molitva koja objedinjuje i usmenu i mislenu molitvu, i meditaciju i kontemplaciju. Ovdje podrazumijevamo misal i časoslov sa svojim tekstovima i molitvama, sudjelovanje u sv. misi i molenju časoslova. To je službena molitva Crkve i Bogu smo sigurno veoma dragi kad svoju molitvu sjedinjujemo s liturgijskom molitvom Crkve. "Misal i časoslov jesu atomska energija katoličke Crkve" rekao je jednom prigodom riječko senjski nadbiskup Josip Pavlišić.  Naš uzor i nebeski zaštitnik Sluga Božji Ivan Merz ne samo da je sam liturgijski molio, nego je o tome i puno pisao i preporučivao liturgijsku molitvu. Vidi knjigu PUT K SUNCU, str. 123 do 134.

Ovih je dana iz tiska izišao već odavno najavljivani Časoslov naroda Božjega za vjernike laike kojega najsrdačnije preporučamo. Članovi MEPa mogu ga kupiti za samo 60 kn (dok u slobodnoj prodaji stoji duplo više tj. 120 kn).

 

Krunica. - Nakon liturgijske molitve sigurno da je najvažnija i Gospi najdraža molitva sv. krunice. To je Gospa tako jasno potvrdila u Lurdu kad se ukazivala s krunicom u ruci i pratila Bernardicu na svojoj krunici dok je ona molila;  time jasno dala do znanja koliko joj je draga i važna ta molitva. Naša iskustva na duhovnim vježbama zajedničke molitve krunice, te vaše izjave puno govore koliko je krunica vrijedna. A možemo je moliti i putem kad idemo i na druge način.

Korisno je pročitati i druge knjige o molitvi. Preporučamo posebno jednu: Henri Caffarel, ŠKOLA MOLENJA,  Zagreb, Dominikanska naklada Istina, 1979. Nažalost knjiga se više ne može kupiti, ali se može pronaći u bibliotekama. Od vremena do vremena možemo vam poslati fotokopiju kojega poglavlja, kao što to ovom prigodom činimo prilažući uz ovaj dopis uvod i prvo poglavlje knjige.