DUHOVNOST

 

 

Euharistijski pokret izrastao je iz Apostolata Molitve kao njegov prilagođeni oblik za djecu i mladež. Stoga se pokret nadahnjuje na temeljnim idejama duhovnosti Apostolata Molitve koje se mogu svrstati u pet točaka:  

 

 

 

         1. Misna žrtva i svakodnevno prikazanje;  

2. Štovanje Srca Isusova.

  3.  Pobožnost prema B.D.Mariji;  

4. Osjećanje s Crkvom;

5. Stalna molitva

   

 

 

1.     Misna žrtva i svakodnevno prikazanje

Euharistijska žrtva je izvor i vrhunac sveukupne evangelizacije, i iz nje proizlazi sva vrijednost djelovanja Crkve. Zato je potrebno da duhovnost članova bude označena Euharistijskim Otajstvom kako bi ono proželo i oblikovalo njihov život i dovelo ih do svjesnog i životnog udioništva u tom Otajstvu.

Stoga MEP traži dnevno prikazanje kojim član prinosi Bogu po Kristu sve svoje molitve, pothvate, djela, trpljenja i radosti za potrebe Crkve, kao i za spasenje svega svijeta. Evo kako Drugi vatikanski sabor opisuje to svagdanje prikazanje:

"Budući da je vrhovni i vječni Svećenik Isus Krist htio i po laicima nastaviti svoje svjedočanstvo i svoju službu, oživljuje ih svojim Duhom i neprestano potiče na svako dobro i savršeno djelo. Onima naime koje Krist tijesno spaja sa svojim životom i svojim poslanjem daje također dio svoje svećeničke službe da vrše duhovno bogoslužje, da se slavi Bog i da se ljudi spasavaju. Zato su laici, budući da su posvećeni Kristu i pomazani Duhom Svetim, divno pozvani i poučeni da se u njima proizvedu sve obilniji plodovi Duha. Jer sva njihova djela, molitve i apostolski pothvati, bračni i obiteljski život, svagdanji rad, odmor duha i tijela, ako se vrše u Duhu, dapače i tegobe života, ako se strpljivo podnose, postaju duhovne žrtve ugodne Bogu o Isusu Kristu (usp. 1 Pt 2,5), koje se u služenju Euharistije pobožno prinose Ocu s prinosom Gospodinova Tijela. Tako i laici, sveto radeći posvuda kao klanjaoci, posvećuju Bogu sam svijet." (LG, 34)

To duhovno prikazanje, koje spada na svećeničko djelovanje zajedničko svim vjernicima, ujedno je i odjelotvorenje njihove proročke službe, jer iziskuje svjedočanstvo života, ljubavi, rada i apostolskog djelovanja. Tako oni, živeći prema učinjenom prikazanju, očituju pred ljudima Krista koji živi u vjernicima i svjedoče za istinu. To svjedočanstvo čitavim životom, koje proizlazi iz vjere, nade i ljubavi, temelj je i uvjet svakog apostolata i ne može se ničim drugim nadomjestiti.

A budući da je Gospodin ustanovio Euharistijsku Žrtvu kao gozbu, članovi, prema uputi Drugog vatikanskog sabora, ne samo da će često - a po mogućnosti i svaki dan - sudjelovati u slavljenju Euharistije, nego će na njoj također primiti Kristovo Tijelo, sakrament milosti, znak jedinstva i svezu ljubavi.

 

2.     Štovanje Srca Isusova

Krist Isus, ne samo da nam je iz ljubavi dao svoj život (1 Iv 3, 16), nego nam je također dao udjela u otajstvima svoga života i učinio nas izabranim rodom i kraljevskim svećenstvom. Zato njegovoj ljubavi moramo odgovoriti svojom ljubavlju.

Budući da nas Crkva uči da Kristovu ljubav osobito označuje njegovo Srce, ona nas poziva da tu ljubav označenu njegovim Srcem štujemo kao izvor spasenja i milosrđa, pa će se članovi truditi da budu doista prožeti štovanjem Srca Isusova.

Zato će članovi kao odgovor ljubavi Gospodinovoj sami sebe Njemu posvetiti i prinositi mu naknadu za vlastite grijehe i za grijehe svijeta, te će provoditi i širiti one oblike tog štovanja koje je Crkva odobrila.

Isto tako članovi će slijediti Kristov primjer ljubavi prema braći, trudeći se da Onome koji nas je ljubio ljudskim srcem uzvrate onom ljubavlju što ju je Duh Sveti ulio u naša srca.

 

3.     Pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji

Članovi sinovskom ljubavlju štuju Blaženu Djevicu Mariju, Majku Crkve, koja je tako blisko sjedinjena s djelom otkupljenja. Nasljeduju primjer One koja se kao službenica Gospodnja sasvim posvetila osobi i djelu svoga Sina, pa će stoga i vlastiti prinos Bogu učiniti po njoj koja posreduje za nas kod svoga Sina. Svaki će dan izmoliti cijelu krunicu, ili bar jednu desetku, i živo će njezinu majčinskom Srcu preporučivati potrebe Crkve.

Revno će promicati štovanje, osobito liturgijsko, Blažene Djevice Marije, svjesni da neposredni dodir vjernika s Kristom utjecajem njegove Majke ne samo da nije spriječen, nego je čak pospješen.

 

4.     Osjećati s Crkvom

Da bi Crkva mogla ispuniti svoje poslanje, to jest da sve ljude sjedini s Kristom i među sobom i upotpuniti izgradnju Tijela Kristova Euharistijskom Žrtvom, potrebno je da svi članovi razvijaju u sebi i u drugima želju za osjećanje sa sveopćom Crkvom i da sudjeluju u njezinim brigama.

U tu svrhu članovi svakodnevno prinose molitve i žrtve na nakane što ih Vrhovni Svećenik svaki mjesec predlaže preko Apostolata Molitve ili u hitnim slučajevima preporučuju u molitve vjernika. U svoj će prinos rado uključiti i nakane što ih preporučuju biskupi za svoje pokrajine.

 

5.     Stalna obveza molitve

Osim toga, članovi moraju biti svjesni da ljudski rod danas proživljava novo razdoblje svoje povijesti, te da je iskušavan dubokim i naglim promjenama i teškim poremećenjima. Iz toga pak, više no ikad, proizlazi obveza stalne i žarke molitve da bi se svijet, kojeg je Krist, slomivši moć Zloga, oslobodio svojim raspećem i uskrsnućem, preoblikovao prema Božjoj namisli i postigao svoje ispunjenje.

Pokoravajući se stoga Gospodinovoj zapovijedi da molimo svagda i da nikad ne prestanemo moliti, članovim je na srcu sve ono što hrani molitvenu praksu. Po primjeru Crkve koja se ne prestaje hraniti Kruhom života - bilo sa stola Riječi Božje, bilo sa stola Tijela Kristova - veoma cijene stalno čitanje i razmatranje sv. Pisma; gaje klasičnu misaonu molitvu i razne druge oblike molitve po svom slobodnom izboru; sami provode dane sabranja i obavljaju duhovne vježbe koje su izvrsna škola molitve i sjedinjenja s Bogom u poslu, pa i druge potiču da tako čine.